Moj Žumberak » Župni ured sv. Mihaela Arkanđela u Kalju

Župni ured sv. Mihaela Arkanđela u Kalju


Osnovne informacije

  • Kalje, 10456 Kalje
  • Kaptol 7, 10000 Zagreb, stan privremenog župnika
  • Tel: ++385(01)4890-639
  • Mob: ++385(98)262-669
  • E-mail: juraj.jerneic@inet.hr

Opširnije

Kad je 1094. godine osnovana zagrebačka biskupija i Žumberak potpao pod njezinu jurisdikciju formirane su dvije župe: župa Vivodina za zapadni dio i župa Žumberak za istočni dio Žumberka. Međutim, s političkim promjenama u srednjem vijeku, djelovanjem njemačkog križarskog reda, vlast crkvenu u Žumberku preuzima akvilejska patrijašija, a potom ljubljanska biskupija kada su župama upravljali slovenski svećenici. Tek za cara Josipa II 1789. godine prigodom novog razgraničavanja župa, dvije žumberačke župe opet dolaze pod jurisdikciju zagrebačkog biskupa.

Veći dio današnje Župe Kalje spadao je pod župu sv. Nikole u Žumberku ili kako to narod kaže u Podžumberku. Kapela sv. Mihaela u Kalju bila je filijalna. Doduše u jednom dokumentu se govori o crkvi sv. Mihaela kao župnoj, ali potrebna su dublja istraživanja da bi se taj podatak bolje rasvjetlio.

Sv. Mihael Arkanđeo u Kalju

Karlovački generalat Vojne krajine predložio je 1771. godine da se u Kalju formira samostalna župa. Ta zamisao ostvarila se je 1789. godine. U početku se vodila kao samostalna kapelanija, a od 1821. kao župa. Župu su sačinjavala ova sela: Grgetići, Hartje, Petričko Selo, Kalje, Gornja Vas, Javor i Višći Vrh. Sela istočnog dijela župe Poklek, Novo Selo i Cerovica došla su u sastav kaljske župe 1. siječnja 1832. godine. Prije toga potpadala su pod slovensku župu Svetog Križa. Župa Kalje proteže se danas uz glavnu cestu Samobor-Kostanjevac u dužini od oko 16 km. Njen istočni dio počinje sa zaseokom Drmići, koji inače spada pod selo Poklek, i završava na zapadu sa selom Hartjem.

Župni stan u Kalju

Kad je osnovana župa Kalje njezin patron je bio car. On je imao pravo imenovati župnika, a morao se brinuti oko popravka crkve i ostalih župnih zgrada. Župni dvor u Kalju sagrađen je 1821. godine. U to vrijeme župnik je imao godišnju plaću 300 forinti, a plaćalo se iz kase slunjske regimente. Osim toga svaka kuća bila je dužna župniku dati voz drva.

Prigodom vizitacije župe 1821. godine spominje se da je crkva imala sakristana, zvao se je Juraj Colarić, a plaćala ga je kumpanija 18 forinti godišnje. I zvonar je imao istu plaću, zvao se je Petar Gundić, a plaćali su ga sami župljani u novcu ili u naravi.

Župu Kalje pohodio je za Petrovo 1823. godine biskup Maksimilijan Vrhovac i tom zgodom je 356 župljana primilo svetu potvrdu. To je vjerojatno prvi službeni posjet zagrebačkog biskupa ovoj župi. Župa je 1905. godine posjedovala 2 rala 1090 čhr. zemljišta. Najstarije matice, koje posjeduje župa Kalje, jesu Matica krštenih i Matica vjenčanih iz godine 1795. godine. Župa Kalje pripada Jastrebarskom dekanatu, Zagrebačke nadbiskupije, a na njenom području nalaze se i kapela sv. Petke u Budinjaku koja služi i vjernicima grkokatolicima i kapela sv. Leopolda Mandića u Novom Selu.

Svake nedjelje je sv. Misa u Kalju u 12:00 sati, a naizmjence, jednu nedjelju u Novom Selu, a druge nedjelje u Hartju u 10:30 sati. U danima proštenja u grkokatoličkim i rimiokatoličkim župama Žumberka, sv. Misa u Kalju je u 9:00 sati, a nema je u kapelama.

Matice Župe Kalje

Najstarije matice, koje posjeduje župa Kalje, jesu Matica krštenih i Matica vjenčanih iz godine 1795. godine Jednu i drugu potpisao je 26. ožujka 1795. godine zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac. Matica umrlih iz tog razdoblja do sada nije pronađena. Ove prve matične knjige župe Kalje vodile su se do 1857. godine. Sve do 1849. matice su se vodile na latinskom jeziku, a dalje na hrvatskom. Matice krštenih, vjenčanih i umrlih od 1858. pa do 1948. bile su poslije rata oduzete i do prije nekoliko godina nalazile su se u Mjenom uredu Kalje. U župnom uredu Kalje nalaze se ove matice: vjenčanih od 1950., umrlih od 1951. i krštenih od 1936. godine.

U Matici krštenih prvo krštenje ubilježeno je 23. travnja 1795. godine, tada je krštena Marija kći Jurja Šintić i Barbare r. Petković. Krštenje je obavio kapelan Nikola Gregurić. Matica završava s 31. prosincom 1857. godine. Od godine 1795. pa do 1857. u župi Kalje ukupno je kršteno 1718 djece, prosječno 28 godišnje. Muškoj djeci davali su uglavnom ova imena: Ivan, Mihael, Nikola, Juraj i Petar, a ženskoj: Marija, Barbara, Doroteja, Jelena i Katarina. Najviše krštenih, njih 45 bilo je 1857. godine, a najmanje 1810. i 1816. godine, svega 8.

Iz spomenute matice također se vidi da su u ono vrijeme u selu Grič živjele rimokatoličke obitelji Colarić i Štos. Danas u njemu žive samo grkokatolici.

U Matici vjenčanih župe Kalje prvo vjenčanje zabilježeno je 8. studenog 1795. godine kada se je vjenčao Janko Ljubanović, udovac iz Željeznog s Jelenom Petretić, udovicom iz Hartja. Kumovi bijahu Juraj Ljubanović i Tomo Petretić, a vjenčanje je obavio Nikola Gregurić. Matica završava s 31. prosincem 1857. godine. Kroz 62 godine u ovu maticu ubilježena su ukupno 445 vjenčanja, prosječno 7 godišnje. Najviše vjenčanja bilo je 1800., ukupno 19, a godine 1799. prema matici u župi nije bilo niti jednog vjenčanja. Mladići su se ženili većinom u dobi od 20 do 24 godine. U jednom slučaju mladenac je imao svega 16 godina. Uglavnom su se ženili i udavali iz iste župe, većinom iz susjednih sela. Vjenčanja su se obavljala manje-više u mjesecu studenom. U istom danu i po nekoliko pari. Mjesec studeni bio je za to najpogodniji zato što su ljudi do tada pobrali svu ljetinu sa svojih njiva, pa se moglo svadbovati, a svadbovalo se dva do tri dana.

Matice vjenčanih osim podataka o mladencima pri samom dnu su imale i mjesto za opaske, na jednoj od matica stoji opaska “plemeniti Delišimunovići, kada su u vojničkom staležu, plaćaju vjenčanje: mladenac 2 forinte, a mladenka plaća 1 forintu i 20 krajcara”.




na vrh