Moj Žumberak » Stojdraga

Stojdraga


Stojdraga se nalazi na nadmorskoj visini od 519 metara, smještena je na južnim padinama Žumberačke gore, u mikroregiji Žumberka Središnje Hrvatske, 16 km sjeverozapadno od grada Samobora kojemu administrativno pripada.

2001. godine u selu živi 91 stanovnik u 39 domaćinstava, od toga žena 48,4%, a muškaraca 51,6%. U urbaru iz 1830. stoji da je to selo s 11 kuća i 110 grkosjedinjenih stanovnika, sa grkosjedinjenom župnom crkvom, graniči sa Kranjskom.

Stojdraga kao naselje Uskoka spominje se odmah iza druge seobe 1531. u isto vrijeme se spominje Mali Kravjak. Oko 1580. spominje se Tomaš Siverović, uskočki vojvoda, koji moli nadvojvodu Ferdinanda, da mu daruje zemljište na “Malih Kravjačicah”.

Dijelovi naselja su i zaseoci: Gojki, Gabrovica i Osredek Stojdraški. Gospodarska osnova sela je poljodjelstvo, vinogradarstvo i stočarstvo.

U Stojdragi je izgrađena mjerna postaja za praćenje lokalnih meteoroloških parametara (smjer i brzina vjetra, temperatura zraka i količina oborina). Ovo je prva postaja SPRU sustava koja integrira radiološke i meteorološke parametre. Tehnički potporni centar (TPC) sada ostvaruje automatsku komunikaciju s postajom Stojdraga uz pomoć dva softverska paketa, DORAP (radiološki parametri) i DOMET (meteorološki parametri).

Poštanski broj je 10432 Bregana, pozivni je 01. Selo pripada župi sv. Jurja koja se nalazi u samom mjestu,crkva je izgrađena 1847., a obnovljena 1952. Župa je osnovana 1776. i potpada pod Žumberački vikarijat Križevačke eparhije.

Juraj Badovinac zapisao je na zamolbu mrzlopoljskog župnika Petra Stanića godine 1910. o prošlosti stojdraške župe ovo: Prvu crkvu dala je sagraditi carica Marija Terezija, koja je satkala crkveno odijelo Konstantinu Staniću, kasnijem biskupu. Najstarija stojdraška crkvica ( kapela iz drva) stajala je u “Grandovici”, šumi kod Drmića. Patron ove crkvice bio je Sv. Juraj-mučenik, što je vjerojatno, jer narod zove još danas onaj dio “Grandovice” Sv. Juraj. Tako ljudi kažu: “Idem k Svetom Jurju po drva”.

Za vrijeme ove kapelice još ne bijaše ovdje župe, niti stalnog svećenika, već je ovamo dolazio “maševati” po koji put jedan od franjevaca iz Briježaca, s kojima je narod bio u doticaju i živio u prijateljstvu, jer im je prodavao maslo, pa su ga radi toga i prozvali “maslari”. Krštenja, vjenčanja i ukope obavljali su dušobrižnici susjednih župa. Priča se da je ovu kapelicu kod Drmića češće posjećivao sa svojom obitelji “grof od Tušćaka”. On je prema predaji bogato darivao kapelicu.

Stojdraga 1925. godine

Nedaleko od crkve sv. Jurja postavljen je 1925. godine povodom tisućgodišnjice hrvatskog kraljevstva spomenik u obliku velikog križa.

Snimio: Janko Šandor




na vrh