Znamenitosti

STARI GRAD ŽUMBERAK

 

Smješten na uzvisini (501m) iznad dvaju pritoka Kupčine, pristup je moguć i planinarskim putem Žumberkom. Žumberački se grad u povijesnim dokumentima, pod ime-nom “Sichelberg” spominje u popisu papinskih desetina iz 1296. g. Žumberački je grad od 13. st. u posjedu koruških vojvoda. Nekoliko puta mijenja vlasnike, sve do turskih vremena i naseljavanja uskoka u 16. st., kada se napušta i gradi Novi žumberački grad. Tlocrt “Sichelberga” dosta je pravilan, tj. blizak je tlocrtu romaničkih kaštela. Novi grad Žumberački podignut je za obranu od turskih napada, a uz to je bio i sjedište uskočkih kapetana. U 18. st. stradao je od požara i od tada su od njega ostale samo ruševine danas uglavnom prekrivene zemljom. Kompleks je smješten izvan naselja Žumberak u dolini između dva brda. Osobitost čini cjelina s Crkvom Sv. Nikole (sadašnja izgrađena 1654. g.), zajedno sa župnim dvorom i baroknim “pilom srama” iz 17. st

 

 

TUŠĆAK
Gradina Tuščak predstavlja važno arheološko nalazište. Smješten je na vrhu dugačkog i uskog grebena istočnih obronaka Žumberačke gore u blizini sela Kravljak. Na visini od 585 m nalaze se ostaci dviju kula koje su 20-ak metara udaljene jedna od druge. Dublje u šumi nalazi se manja kula u kojoj su postavljene klupe i stol za odmor. Gradina Tuščak podignuta je na prijelazu iz 12. u 13 st. na tadašnjoj granici Njemačke i Hrvatsko – Ugarske države. Sa vrha pruža se lijep vidik na Stojdragu. Hrptom se može doći do vrha Tuščak (602 m) koji je obrastao šumom, te nema vidika. Tušćak je potpadao pod njemački dio i grofove Spanheime.

 

KNEŽEVSKI GROBNI HUMAK NA BUDINJAČKOM POLJU
Selo Budinjak smješteno je u središnjem dijelu Žumberačke gore. Nalazi se na nadmorskoj visini od 740 m, blizu najviše točke na cesti koja preko Žumberačke gore povezuje Zagreb s gradovima Ozalj i Karlovac. U Budinjačkom polju smještena je nekropola grobnih humaka-tumula, s gradinskim naseljem neposredno iznad grobišta. Nekropola grobnih humaka nalazi se sjeverno ispod gradine u Budinjačkom polju. Geodetskim snimanjem ustanovljen je 141 grobni humak. Tumuli su okruglog oblika, različitih veličina – promjer im iznosi 5-20 m, visina od 0,50 do 2,20 m. Većina grobnih priloga pronađenih na budinjačkoj nekropoli pripada starijem željeznom dobu. Današnje stanje istraženosti omogućuje vremensko određenje nekropole u vrijeme od 10. st. pr. Krista do u 6. st. pr. Krista. Tijekom ljeta 1993. godine istražili smo na Budinjačkom polju kneževski tumul 3, u kojem smo pronašli 10 grobova, među kojima i središnji kneževski grob sa zdjelastom kacigom. Zahvaljujući tako vrijednom otkriću, započeli smo, u jesen 1993. godine, istraživanje tumula 139. Tumul je bio smješten na sjeverozapadnom rubu nekropole grobnih humaka. Promjer tumula iznosio je 19 m, visina 2 m, i sadržavao je sedam ukopa. Kada sagledamo tumulus 139 u cijelosti, zaključujemo da smo u njemu pronašli jedan dvojni grob – kneževski grob 6 (muškarac i žena) i još šest grobova, od kojih su tri bila ženska; grobovi 3, 5 i 7, a tri muška; grobovi 1, 4 i 2. U apsolutno kronološkom smislu sve ukope u tumulu možemo vremenski odrediti u osmo stoljeće i početak 7. stoljeća prije Krista. Znanstvena istraživanja zdjelastih kaciga iz kneževskih ratničkih grobova, pronađenih u tumulu 139 i tumulu 3, omogućila su uvide u vrlo složenu tehniku izrade zdjelaste kacige, te time otvorila nove mogućnosti raščlambe i precizniju dataciju ove grupe najranijih halštatskih kaciga.

 

 

SVETA GERA
Sveta Gera, najviši vrh Žumberačke gore u blizini slovenske granice, općina Žumberak. Vrh mu je širok valovit proplanak dug 300 metara, 1,178 m visok (prema nekim izvorima 1181m. U blizini vrha je i sporni vojni objekt kojeg je 1991. napustila bivša JNA nakon čega ga je zauzela Slovenska vojska.

Slovenci vrh od 1923. nazivaju Trdinov vrh prema Janezu Trdini, književniku iz Novog Mesta. Stari naziv je puno stariji, a potječe od Crkve sv. Jere iz 15. stoljeća, koja se nalazi nekoliko stotina metara od vrha na slovenskoj strani. U blizini vrha su i ostaci crkve Sv. Ilije. Slovenska radiotelevizija je do 1986. godine sagradila blizu vrha 94 metara visoki televizijski toranj.