Ljudima na Žumberku fale upute: Turizam je potencial.

Kada govorim o turizmu na Žumberku često imam osječaj da ljudi zapravo ne vide cijelinu tog segmenta gospodarstva. Zato sam se odlučila da ću napisati nekoliko riječi o tome što znači turizam u svijetu i što bi on mogao značiti za Žumberak kada bi se neko  primio tog posla onako kako treba.

Početi ću sa statističkim podacima koji nisu krivotvoreni nego činjenica:

  • Svako jedanaesto radno mijesto je vezano na turizam.
  • Turizam stvara 9,8% ukupnog svijetskog BDPja i raste.
Potencial rasti turizma je ogroman. Izvor: UNWTO
Potencial rasti turizma je ogroman. Izvor: UNWTO

 

Turizam se može razviti u baš svakom kutku ove zemaljske kugle bez obzira na to kako je taj kraj razvijen ili ne. Ljudi oduvjek vole putovati. Čovjek što više vidi, više vrijedi. I vjerovali ili ne, on je zadovoljniji. Gdje god po svijetu da putujemo uvjek smo sretni kada se vratimo u svoj domaći kutak!

Često tek nakon nekog putovanja shvatimo kako lijepo je kod nas. Negdje ima zlata ili vrijednih ruda ali nema pitke vode, negdje ima prekrasnih arhitektura, uređenih autoputeva ali nevide se zvijezde na nebu, neki imaju na tanjurima ribu i povrće ali ta riba ili to povrće raste u zagađenim vodama i atmosferi.

Gledamo i često nas uče američki stručnjaci o managementu, marketingu, coachingu i slično a zašto? Dali smo si svijestni, da je najstariji grad današnje Amerike izgradio španjolski admiral Pedro Menéndez de Avilés, 1565 godine, a ZDA je pripao zapravo tek 1821 jer je do tada bio u vlasti Britanaca i Španjolaca. To je St Augustin.

Naš Zadar je na spisku 15 najstarijih gradova u Evropi. U 4. st. pr.n.e. kao naselje ilirskog plemena Liburna – spominje se oblik imena Jader, a prolazeći povijesni put ime se mijenja u Idassa (grčki izvor), Jadera (rimski izvor), Diadora, Zara (za vladavine Venecije i kasnije Italije) do današnjeg imena Zadar, stoji na stranici Turističke zajednice grada Zadra. Tu je i Šibenik a da ne govorim o Vinkovcima.

Vinkovci, grad u Slavoniji, jedno je od najstarijih naselja u Europi. Prostor na kojem se danas nalaze Vinkovci konstantno je naseljen više od 8200 godina. Prema informacijama Turističke zajednice grada Vinkovaca, prve zajednice zemljoradnika naseljavaju ovo područje negdje oko 6200 g. pr. Krista. Tako bi mogli nabrajati mnoga mijesta u ljepoj našoj.

Znači i kontinentalna Hrvatska ima mogućnost za razvoj.

ŽUMBERAK je naseljen Uskocima kada je izgrađen St Augustin. Da je sve kako treba mi bi trebali učiti druge! Međutim nije kako treba! Još uvjek nismo svjesni koji potencial imamo jer krivo pristupamo. Razultat je, da nam počinje u državu dolaziti masa turista a ne prva KLASA turista.

Ne pretjeravam kada kažem, da su Hrvatska, Slovenija, Italija a i Bosna i Hercegovina jedna od najljepših država svijeta. Hrvatska je po prirodnim ljepotama daleko ispred mnogih. Uzmimo u obzir samo otoke. Oni su  kao iz najljepše bajke. Turizam ide dobro ali je daleko od onog kakav bi mogao biti. Ova država bi lako živjela  skoro isklučivo od turizma. U to sam duboko uvjerena.

Međutim, ovdje se dogodi, da ti državni ured odredi kategoriju ali zaboravi dati upute kako moraš raditi, gosta prijaviti, uklopiti se u porezni sustav, voditi evidenciju i slično. Ako neznaš, neznaš ni pitati, a niko se oko tebe ne potrudi. S malo sreće lokalna zajednica uputit će Vas na županiju i oni opet natrag. Na kraju ćete pitati nekog iz okolice kako on piše račune i vodi evidenciju. Ako krivo radi, nastaviti ćete i Vi krivo raditi.  Pa gdje to ima?

Trebaju nam silni vodići s licencama. Školuju se i skupo plaćaju razne licence. Svaka županija ima svoje ovlaštene vodiće. Ne sumljam u to, da puno nauče ali pitam se što se desi kada neko želi provesti turista tematskim putem po Hrvatskoj, a to je trend i turizam budućnosti? Odličan je primjer upravo projekat Krabat. Nijedan vodić (osim Zvjezdane Domladovac) nije sposoban voditi “moje” turiste Putevima žumberačkih Krabata, jer o njima ni povjestničari neznaju puno. Ja sam osobno uložila četiri godine u istraživanja, povezivanja i suradnju sa gospodinom Hans-Jurgen Schröter koji mi je rekao za Krabata Janka Šajatović. On proučava njegova djela već punih 10 godina. Eto, ali ja sada nesmijem sama povesti goste iz Njemačke, USA ili drugih krajeva svijeta nikud jer nemam licencu. Nisam državnim organima dokazala da znam kada je izgrađena neka zgrada u recimo Riječici u koju svoje goste uopće ne namjeravam voditi.

Slijedeći problem je jezik. Moji gosti stižu prije svega iz Njemačke, ZDA… ali nažalost oni koji znaju sve o županiji i poznaju svaku zgradicu u Riječici i imaju licencu neznaju jezik ili ga loše govore. Ako znaju nemožeš ih naplatiti ili dobiti. Rasprodani su. A ja koja govorim 5 stranih jezika i poznajem priču KRABAT najbolje od svih u cijeloj Hrvatskoj, ja nesmijem!

Osim toga, ponuda našeg turizma ne smije biti samo na hrvatskom i engleskom jeziku. Nije dovoljno ni samo na njemačkom. Analizirano je i dokazano je, da današnji turisti rezerviraju skoro isključivo aranžmane preko interneta. I ako znaju engleski najviše vjeruju informacijama i najsigurnije se osječaju ako čitaju na svom jeziku.

Evo podatak iz Harward business review:

72.1%  kupaca internet informacije čita u svom jeziku.

72.4% kupaca tvrdi da bi kupili više preko interneta kada bi bile informacije u njihovom jeziku.

56.2% kupaca kažu da je važnija informacija u domaćem jeziku nego cijena.

 

Da, više od pola ljudi bi platilo skuplji proizvod na svom jeziku.. Večina tih ljudi zna engleski, ali se ipak najbolje osječaju kada je informacija na maternjem jeziku. Za Vaš trud, da mu prevedete svoje web-stranice u njegov jezik je spreman platiti više! Ali pogledajmo tko piše ponude u više od dva strana jezika? Skoro niko.

Na Žumberku treba udružiti znanja i krenuti organizirano. Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje ne može i ne smije ostati jedini izvor informacija za Žumberku. Oni imaju druge prioritete! Ali nažalost su jedini koji su se potrudili da pruže cijelovite informacije.

 

Žumberak treba više smještaja. Nešto već ima ali svako radi za sebe, u svojoj županiji ili preko bookinga gdje ima samo ograničene mogućnosti i gdje uglavnom ne rezervira onaj turist koji je spreman puno platiti.

Čim se puni smještaj pokreće se kolo gospodarstva. Turist treba transport, hranu, piće, želi doživjeti, vidjeti, naučiti, slikati, istraživati, upoznavati, kupiti suvenir i još puno toga … Platiti će rado za sve. Koliko, je ovisno o tome kako mu znamo objasniti u čemu je naša kobasica posebna, naše vino jedinstveno i slap Sopot viši od svakog na Plitvicama. Samo pun tanjur hrane, krevet za spavanje i bačva vina nisu turizam od kojeg će se napredovati.

Žumberak treba specializirani turizam!

Seljačko domačinstvo Čulig u Vrhovcima je odličan primjer dobre prakse.

ŽUMBERAK TREBA:

Nešto što paše u njegov povijstni i prirodni značaj. Vjerujte da  ne dolaze ljudi zbog asvalta, dapače bježe od njega. Za uređen makadam će platiti više! Možete mi skočiti sada na kičmu ali ja zaista ne želim asvalt u svoje selo Jezernice. Asvaltirane ceste moraju biti samo one glavne, dostupne. Mi smo PARK PRIRODE.

Konjanički turizam

Ja si želim konjaničke staze mimo šuma, kroz livade i sela i od izvora do izvora. Konjnanički turizam je nešto najbolje što se može Žumberku dogoditi. Austrija godišnje zaradi više od 2 milijarde eura od konjaničkog turizma. Reći ćete sada „Eeeee Austrija“. Ništa Eeee, najbolje posiječena su sela do kojih zaista možeš samo konjem ili helikopterom. Nema asvalta ni u ludilu. Nema ni konjaničkih centara i arena nego „Laufštale“ i kreveti na sijenu. Ne dolazi sirotinja, nego ljudi koji iz višeg sloja managmenta velikih tvrtki. Oni koji jedva čekaju da skine kravatu i skupe kožne cipele. Ne ostaju 14 dana, ostaju 3 ili 5 dana.

Osim toga Žumberku je na dohvat ruke grad Mokrice i Čatež. Sa njima se može kombinirati luksuzni konjanički turizam sa izletničkim.

Dali vam je poznato, da postoje ljudi koji plaćaju 20.- € da zagrle konja? Ne grle ljudi samo bukve. Mnogima je dijelovanje prijenosa energije poznat pojam.

Mi Hrvati jako volimo svoju državu ali nažalost često neznamo cijeniti svoje najveće bogatstvo: Šume, izvornu vodu, iznimno bogatu povijest i raznolikost pokrajina. Hrvatska je mnogo više od toga. Dok na Jadranu turistički djelatnici naplačuju visokom cijenom sunce, more i prekrasnu obalu na ruralnim područjima neznamo naplatiti ništa kako treba jer nas niko ne upućuje i čini se da smo svi premalo educirani da bi znali na pravilan način pristupiti promociji i prodati našu ljepotu. Za to nismo krivi mi. Poznata Vam je poslovica: Riba smrdi od glave.

Gospodin Davor Rajšel, predsjednik Hrvatskoga saveza konjičkog turizma, kaže za Jutranji list: Trodnevni vikend-aranžman u Podravini stoji 150 eura, dok se cijene u spomenutoj Austriji kreću i do 1500 eura.

Pročitajte više na: https://www.vecernji.hr/biznis/ako-austrijanci-zaraduju-milijarde-mogli-bismo-i-mi-997483 – www.vecernji.hr

samo gledam…

 

Golf turizam

Drugi turizam za kojeg imamo uvjete je golf turizam. Ulog nije veliki ali treba održavati terene i nuditi smještaj visoke kategorije, što znači  izvan Žumberka (trenutno). I na tom segmentu se možemo povezati sa Gradom Mokrice ili Otočec na slovenskoj strani. Na obe lokacije se nudi već godinama golf turizam, postoji i Golf hoteli. Blizu su. Za nas je dovoljno, da goste iz tih hotela dovedemo nekoliko sati na izletniški golf teren u Park prirode Žumberak i da si ovdje pojedu nešto slastnog iz domačeg seljačkog lonca. I najzahtjevniji gosti vole domaću hranu.

Umjetnički turizam

Kome se čini da pretjeravam ako tvrdim da imamo uvjete za goste koji su spremni za dobru ponudu platiti dobru cijenu, kao na primjer za konjanički i golf turizam taj će se možda složiti s tim, da je Žumberak idelan i za umjetničke kolonije. Ovdje je panorama prirodnih motiva više nego dovoljna. Poznato nam je, da je na Žumberku već bilo raznih umjetničkih radionica i predlažem da se s time nastavi što prije. Međutim bilo bi dobro, da su to strani gosti iz Austrije, Slovenije ili Italije jer ti neće doći samo na jedan dan, nego će prespavati i ostati duže.

 

Međutim opet dolazimo na točku gdje treba reći: Ljudima treba razgovarati. On ne smije vidjeti  samo staru lipu. On mora znati da je staru lipu posadio pred 300 i više godina uskok koji je postao husar i konjem krenuo prema Saskoj kako bi branio čast bana Petra Zrinski i krašćanstvo. Njegova slika dobit će osim priprodne ljepote još i duh nečeg plemenitog i poštovanog. Dobar umjetnik prenosi osječaje na platno.

 

Gdje su turisti tu je i posla za sve. Trebat će ogrijev, kosce, glazbenike, fotografe, korjače, frizere, masere i tko zna što još sve. To se stvori samo kada krenu dolaziti ljudi.

Udruga KRABAT će u mjesecu maju i junu imati svaku subotu od 9 do 11h predavanja o tome kako se možete uključiti u programe razvoja turizma.  Zajedno ćemo napraviti neki plan aktivnosti. Sve što morate učiniti: Dođite na adresu Udruge. Predavanje i savjetovanje biti će besplatno. Ako dođe samo jedan učestnik mi ćemo svejedno održati predavanje.

Od septembra dalje ponuditi ćemo učestnicima tih predavanja i online webinar njemačkog i engleskog jezika. Naučit ćemo vas osnove jezika i sastavit ćemo zajedno tekst koji najbolje opisuje Žumberak i vašu ponudu.

 

Zajedno možemo postići sve: Trudom, upornošću i dopunjavanjem znanja. Svako između nas nešto zna što drugi nezna. Ako budemo složni uložiti malo slobodnog vremena jedni u druge, vjerujte napraviti ćemo puno za Žumberak i nećemo morati čekati, da nam država pomogne ili neki stručnjak iz Amerike savjetuje. Što se radi ljubavlju, složno i sa znanjem odn iskustovom to mora uspjeti. Uvjek uspije.

Što stvorimo ponuditi će Udruga svojoj stranci i poslovnom partneru Von Schadowitz d.o.o. koja nudi 5, 7 i 12 dnevna putovanja, preko EU projekta „Dežela Uskokov“ i njemačkim partnerim Krabat e.V. u Lužicama.

 

Ne čekajmo krenimo. Agencija Von Schadowitz d.o.o. je već sastavila krasne inovativne programe “Putevima Uskoka” koje obuhvaćaju i Žumberak. Sada je red na nama da doradimo ponudu i pokrenemo razvoj zbog nas i svih naših budućih generacija.

Ako imate pitanja, obratite nam se. Naš telefon je:  095 880 6160

 

Izvor u kojem možete pročitati nešto više o Zadru kao 13. od ukupno 15 najstarijih gradova Evrope:

http://www.narodni-list.hr/posts/153495004

Tko zna engleski može ovdje pročitati zašto je važno pristupiti ciljnim skupinama turista u njihovom materinjem jeziku:

https://hbr.org/2012/08/speak-to-global-customers-in-t