Moj Žumberak » Krabat » O povijesti i junaštvu

O povijesti i junaštvu

15.9.2015 20:38 | Broj komentara (0) | Pogleda 1585
O povijesti i junaštvu
Pustite da vas Žumberak zagrli svojim zelenilom. Kad uđete u zelenilo Žumberka, što možete vidjeti, doživjeti, naučiti…? Idemo redom:

Gdje se nalazi Žumberak?

Žumberak, odnosno Žumberačka gora (Gorjanci u Sloveniji), je granična gora na krajnjem zapadu Hrvatske, uz granicu sa Slovenijom. Najviši vrh je Sveta Gera  (Slo: Trdinov vrh) i nalazi se na 1178 metara nadmorske visine. Žumberak se dijeli  na dva dijela, ali između kojih ne postoji prirodna granica, već samo pripadna – Samoborsko gorje s istočne i Žumberačko gorje sa zapadne strane.

Taj zaštićeni park prirode (Hrvatski sabor ga je proglasio 1999.) nalazi se 30 km, zapadno od Zagreba. Ime Žumberak se prvi puta spominje 1249. godine kao posjed koruškog vojvode Majnharda. Godine 1296., prvi puta se bilježi ime u obliku "Sicherberch", i to u popisu župa Akvilejske patrijaršije.

Kroz povijest na Žumberku su se nastanjivali mnoga plemena, od kojih su najupečatljivije arheološke tragove ostavili keltski Latobici. Iz doba neolitika je isto tako nađeno mnoštvo predmeta, koji dokazuju da je čovjek na Žumberku prisutan još od najranijeg doba. Kako su se vremena, ali i političke prilike mijenjale, na Žumberku su se nastanjivali Uskoci, ali i mnogi drugi koji su bili optuženi za vještičarenje i magijanje, zbog čega Žumberak danas može zahvaliti na mnogim legendama.

Rođeni su tu mnogi poznati Hrvati, ratnici i jezikoslovci (Petar Vid Gvozdanović, podmaršal, Karlo Pavao Gvozdanović, general-bojnik, Petar Skok, jezikoslovac, Hinko Hranilović, zemljopisac, Tadija Smičiklas, povijesničar i političar…), a tu je i  Janko Šajatović, uskok, ratnik, prosvjetitelj, čarobnjak, o kojem ćemo nešto više reći ovaj put.

Tko je bio Janko Šajatović?

Janko Šajatović rođen je 1624. godine u selu Jezernice, na Žumberku, u Zagrebu i zatim Grazu završio isusovačku gimnaziju. Postat će kršni uskok i Žumberčanin po rođenju Janko Šajatović, poznat po ratnim zaslugama u tridesetogodišnjim ratovima na širem području Europe. Pronijet će slavu i zastavu Hrvatske po ratištima današnje Europe. Ratovat će za više kraljeva, a danas cijela jedna regija u Istočnoj Njemačkoj nosi njegovo ime.  Upravo u regiji Lausitz došlo je do izražaja Šajatovićevo  obrazovanje i znanje.

Njega i njegova oca, njihov je gospodar grof Petar Zrinski regrutirao je i iz Ozlja su krenuli u  bitke Tridesetogodišnjeg rata. U bitkama na tlu Srednje Evrope (Češka) Janko Šajatović se iskazao svojom inteligencijom, hrabrošću i ratnim vještinama. Ondje službuje za saske knezove  Johanna Georga 1., Johanna Georga 2. i Johanna Georga 4.  te za njemačko-poljskog kralja Augusta 2.. Predaja govori da je dvojici od njih i izravno spasio život.

Do kraja života (doživio je 80 g.) službovao je na dresdenskom dvoru i bavio se svojim posjedom kod gradića Wittichenaua.  Slavenski gubernator, kršni Žumberčanin, visok i svjetloput, južnjačkog izgleda i temperamenta – otpočetka je izazivao zanimanje u okolini.

Upravo u regiji Lausitz došlo je izražaja Šajatovićevo  obrazovanje i znanje. Pokrenuo velike zahvate isušivanja močvara i stvaranja plodnog zemljišta.  Dao je sagraditi prvi mlin u onom kraju i prvu katoličku crkvu.

Posljednjih dvadesetak godina u Lužicama se događa pravi Krabat-preporod. Osniva se Turistička regija Krabat.  U Njemačkoj prepoznat i otrgnut zaboravu, u domovini zaboravljen, skoro pa ne poznat. Tek u zadnje vrijeme, rođakinja Monika Šajatović Bračika, pokušava slavnog pretka vratiti u domovinu kroz sjećanja, izgradnju rodne kuće na Žumberku, obilježavanja, datuma rođenja, baš kako to rade i u Njemačkoj.

A ove, joj je godine pošlo za rukom, po prvi puta organizirati susret gradova iz Njemačke, Slovenije i Hrvatske na svetoj Geri kao početak Krabat festa na Žumberku. Veseli nas to. Da lik i djelo slavnog Žumberčanina ne budu zaboravljeni i u kraju u kojem je rođen, te da zaživi festival, baš kao i u Njemačkoj.

Ima tu potencijala, oJanku Šajatoviću – Krabatu, pisale su se  pjesme i knjige u kojima se nagađa njegovo djetinjstvo jer se dugo nije znalo odakle je točno i kako je došao u taj kraj (Lužice). Zato što je ime  promijenio prilikom dolaska u Njemačku u Johann von Schadowitz, da ga Germani lakše zapamte – dogodila se višestoljetna zabuna.

Legendom je postao jer mu na osnovi golemih dostignuća pripisuju natprirodne moći. Pričalo se da je Krabat sin tobože siromašnog mlinara, a zapravo čarobnjaka; da je on osobno čarobnjak koji kočijom putuje po nebu, a od zrnaca žita može stvarati vojnike…

Tvrdilo se da se nakon smrti pretvorio u bijelog labuda i da dan-danas nadlijeće prostore na istoku Njemačke. Jer, Krabata lokalni stanovnici još uvijek smatraju zaštitnikom Lužica.  Neovisno o legendama koje su se razvile – Krabat je zapamćen kao velikan, prosvjetitelj, preporoditelj i zaštitnik Lužica.

Prema motivima tih legendi nastale su mnoge knjige, kako njemačkih, tako i sorbskih autora. U vrijeme socijalizma, u Čehoslovačkoj i DDR-u, legenda o Krabatu je i ekranizirana. Poslije pada Željezne zavjese, prema romanu Otfrieda Preußlera  nastala je kazališna predstava, a iz nje (2008.) visokobudžetni (holivudski) igrani film „Krabat“.  Postoji i opera „Krabat“ te balet.  Žumberak  bi se mogao brendirati s pomoću Krabata, slično kao i u Njemačkoj regiji.

Postoji inicijativa da se izgradi u Jezernicama, rodnom mjestu Janka Šajatovića – Krabata, replika rodne kuće, održavanje viteškog turnira, prezentacija stare hrvatske književnosti 17-tog stoljeća, jela i pića iz tog vremena, raznih etno-radionica, rekonstrukcija života onog vremena kad je Janko Šajatović, njegovi roditelji i sumještani živjeli na tom lijepom komadu svijeta, Hrvatske.

Tako bi se dala puna, zaslužena  pozornost jednome od zaboravljenih hrvatskih velikana iz povijesti. Ove godine u 7. mjesecu (2015.) pokrenut je festival, te će se tako pokušati detaljno objasniti fenomen Krabat na prostoru Žumberka pa i šire, jer su njegovi predci, ne zaboravimo, seobom naroda došli iz Senja, a Janko Šajatović – Krabat ime domovine Hrvatske odnio je u svijet. Neku novu priču iz povijesti Žumberka ili o nekom slavnom žumberčaninu, a bilo ih je, očekujte uskoro.

MojZumberak.com





na vrh