Budizam u Hartju, opasnost ili prilika?

Nedavno sam šetala s prijateljicom po Žumberku i zaustavila se u Hartju.

Iz novih kućica modernog oblika izlazio je dim pa smo odlučile pokucati na vrata kako bi saznale nešto više o  novom „agro“ naselju.

Prijazan gospodin srednjih godina otvorio je vrata i ljubazno odgovarao na sva pitanja koja smo imale. Stekla sam dojam da može svatko pokucati i pitati. Zato bi preporučila svim znatiželjnicima da pokucaju i pitaju, jer nema smisla da se nagađa. Budizam je prisutan u Evropi već dugo. U Hrvatskoj već od dvadesetog stoljeća.

U Hartju će biti budistički centar gdje će se održavati seminari, meditacije i radionice. Za učesnike će biti na raspolaganju i smještaji. Investitor je kineska budistička organizacija, a meditacije će se izvoditi na Chan/Zen način. Radi se o miroljubivom načinu i osvješčivanju ljudi putem meditacije. Više o organizaciji koja će imati svoj ogranak u Žumberku možete pročitati na stranicama:

http://www.shechen.hr/seminar/index-hr.htm.

Temelj budizma Chan je legenda Bodhidharma koji je svoj život posvetio isključivo meditaciji i odklanjao sva pisana naslijeđa. Za njega slova nisu postajala već samo prijenos znanja od majstora na učenike. Taj prijenos znanja nazivaju „od srca do srca“.

Njihov cilj je osvijetljavanje ili kako to danas često nazivamo iluminacija, (Svečano osvetljavanje;  nadahnuće, svijetlost koja otvara dušu, inspiracija. (lat.) …).

Na evropskom tlu se to osvjetljavanje često opisuje kao mistično iskustvo, međutim u azijskim religijama mi na takvu terminologiju ne nailazimo. Postoji više različitih definicija ali ne i mistika.

U povijsti Chan je došlo do razdvajanja u sjevernu i južnu školu. Sjeverna škola smatra da je osvijetljivanje postepen proces koji traži redovito meditiranje dok južna škola tvrdi da se osvijetljenje dogodi u trenu, znači datom trenutku.

Razni izvori govore o ukupno 300 do 500 miliona pripadnika budista. Od toga je od prilike polovica u Kini iako ima izvor u Indji.

Moj osobni zaključak je, da se ništa bitno neće promijeniti ili dogodti sa izgradnjom budističkog centra, samo će doći nova struktura posjetitelja.

Međutim, postavlja se pitanje dali imamo zajedničku strategiju razvoja Žumberka, ako ju imamo gdje to možemo vidjeti, a ako ju nemamo dali bi trebali naši načelnici i gradonačelnici zajedno sjesti za stol i napraviti zajednički plan razvoja cijelokupnog Žumberaka?

U što želimo pretvoriti Žumberak kada je u pitanju njegova revitalizacija? Kao park prirode industrijska zona nije prikladna. Turizam i agrocentri su sigurno bolji način ali pitam se dali postoji zajednički plan ili smo krenuli putem: Ko prvi njegova djevojka. Neka kupuje ko ima novaca i radi što želi pa što bude bit će.

Vizija Udruge Krabat i moja kao osobi  sa međunarodnom licencom: Managera razvoja turističkih destinacija i poprilično iskustva na tom području je Žumberak idealan za razvoj seoskog, sakralnog, zdravstvenog, lovačkog, sportskog i naravno konjaničkog turizma koji se bazira na tradicionalnim autentičnim programima prije svega plemenitaša, uskoka i husara.

U Žumberku već postoje staze kneževa, biciklističke, planinarske i hodočasničke točke na kojma treba nastaviti razvijati Žumberk u prepoznatljivu destinaciju.

Udruga Krabat će se zauzimti za razvoj Žumberaka preko raznih aktivnosti i programima kao što su:

Škole jahanja, vožnje kočijama, uzgoj konja, konjenjičke staze, uskočke igre konjima, zdravstveni turizam hipoterapijama i čuvanje baštine, a to je prije svega i poštovanje krščanskih vrijednosti i običaja.

Pitamo Vas:

Dali želite da Udruga Krabat pozove predstavnike svih triju općina Parka prirode Žumberak Samoborsko gorje na sastanak kako bi nam prezentirali budući razvoj Žumberka pa da informaciju podjelimo sa Vama?

Odgovori